Istraživanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu je pokazalo da ih najviše uzimaju djeca, čulo se na početku novog izdanja informativno-edukativne kampanje Safe2Eat kojom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potrošačima približava teme sigurnosti hrane, a kod nas ju provodi HAPIH.
Prema posljednjem istraživanju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), gotovo trećina naših građana odnosno njih 29% koristi dodatke prehrani, pri čemu 18% odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41 posto, moglo se čuti na početku novog izdanja informativno-edukativne kampanje Safe2Eat u čijem su fokusu ove godine upravo dodaci prehrane.
Kako je istaknuto, gotovo podjednako ih kod nas uzimaju žene (30%) i muškarci (27%), a najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35%), dok su najmanje zastupljene Lika i Banovina (10%). Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.
Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu
No, naglašeno je, s porastom konzumacije, raste i broj pitanja potrošača o njihovoj sigurnosti, učinkovitosti i primjeni.
“Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni“, rekao je dr.sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a dodajući da su stoga ovu temu uključili u kampanju iz aspekta sigurnosti, kako bi pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije.
“Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu“, istaknula je prof.dr.sc. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek.
Kaže, njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci – tada je dodatna suplementacija opravdana.
“Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na Internetu i društvenim mrežama. Problem je i što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija, koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni“, upozorila je.
Sve veća ponuda nosi i određene rizike
Računa treba voditi i o kombiniranju dodataka prehrani s pojedinim sastojcima u hrani jer, ističe, važno je znati kako pravilno trošiti dodatke prehrani jer će u slučaju nepravilne primjene učinak izostati. “Tako se, primjerice, vitamin D mora uzimati uz obrok koji sadrži masnoće jer se inače neće apsorbirati u organizmu“, pojasnila je.
Složio se s tim i dr.sc. Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a, te dodao da premda mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, njihova široka dostupnost na brojnim prodajnim kanalima i sve veća ponuda nose i određene rizike.
“Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka“, upozorila je i Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dodajući da se mogu pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip te ih je potrebno prijaviti u sustav Nutrivigilancije.
Trebaju li nam dodaci prehrani za dobro zdravlje? Evo što kažu stručnjaci
Stoga je, napominje, bitno znati koje kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze.
“Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može desiti da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva“, naglasila je Pollak.
