Metodologija rada

Procedura i metodologija provjere činjenica i objave provjerenih vijesti i informacija

Provjera činjenica (engl. fact-checking) nije izdvojena radnja već proces koji se sastoji od tri osnovne faze.

Prva faza obuhvaća traženje tvrdnji za provjeru, objavljenih u medijima i javnostima, te klasifikaciju javnih tvrdnji na one koje se mogu i trebaju provjeriti (engl. fact-checkable) i na one koje nije moguće kvalitetno provjeriti (engl. non fact-checkable).
U drugoj fazi nužno je utvrditi sve moguće činjenice traženjem najboljih dostupnih dokaza za predmetnu javnu tvrdnju.
U trećoj fazi javna tvrdnja procjenjuje se u skladu s uspostavljenom skalom istinitosti i potom se, sukladno ocjeni, ispravlja ili ne ispravlja. Ovaj sažeto prikazan proces detaljnije će se predstaviti kroz ovu proceduru i metodologiju koja je javno dostupna na službenoj mrežnoj stranici projekta FoodFacts.

Uspostava novoga neovisnog provjeravatelja točnosti informacija

Obvezna aktivnost u okviru projekta FoodFacts jest uspostava novoga neovisnog provjeravatelja točnosti informacija, odnosno razvoj specijalizirane jedinice za provjeru informacija unutar postojeće medijske redakcije projektnoga partnera (Agroklub d.o.o., informacijski sustav u poljoprivredi), što je učinjeno u predviđenom roku. U razdoblju nakon toga provedene su i provode se planirane aktivnosti ulaganja u razvoj novih procedura i metodologije provjere informacija, razotkrivanja i ispravljanja dezinformacija, uz pokretanje novog komunikacijskog kanala, odnosno službene mrežne stranice projekta. Na njoj se objavljuju provjerene, razotkrivene i ispravljene informacije prethodno objavljene u javnom prostoru, u medijima i na društvenim mrežama, koje je razotkrio fact-checker (Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao prijavitelj i nositelj) u okviru projekta te komuniciraju procedure, načela, aktivnosti i ostale informacije relevantne za projekt.

Proces odabira i provjere činjenica

Međunarodna mreža za provjeru činjenica (International Fact-Checking Network – IFCN) razvila je kodeks principa (Code of Principles) koji je poslužio kao kao osnova raspisa metodologije provjere činjenica u okviru projekta FoodFacts. Uz njega, u ovom metodološkom dijelu prilagođeni su i primijenjeni dokumenti, odredbe i načela kojima se koriste globalno relevantni i poznati neovisni provjeravatelji činjenica kao što su Factly i Alt News.

ODABIR INFORMACIJA ZA PROVJERU

Informacije se odabiru s obzirom na razinu cirkulacije / viralizacije sadržaja, promatrajući doseg koji ostvaruje i pojavnost na različitim platformama te uzimajući u obzir relevantnost teme i težinu eventualnih posljedica dezinformiranja. Pri tome se ne provjeravaju iznesena mišljenja, komentari i izdvojeni stavovi pojedinaca.

Informacije i javne tvrdnje za potencijalnu provjeru mogu se zaprimiti preko više izvora, poput službene e-pošte za provjeru činjenica, poruka korisnika na društvenim mrežama projekta i prijave posredstvom internetske platforme, odnosno službene mrežne stranice projekta FoodFacts. Tim za provjeru činjenica redovito i detaljno raspravlja o zaprimljenim informacijama prije odabira onih koje će biti provjerene. Proces odabira uzima u obzir više faktora: potencijal za uzrokovanje štete u stvarnom svijetu; potencijal viralnosti (opseg, doseg i širenje); utjecaj na korisnike; osobe, ustanove ili institucije koje javno iznose tvrdnju (izvor tvrdnje), važnost tvrdnje te prirodu tvrdnje, odnosno je li provokativna ili kontroverzna, kao i može li dovesti do eventualnoga nasilja, tjelesnoga ozljeđivanja ili psihičkih posljedica kod pojedinaca. Prijavitelj i partneri projekta FoodFacts sastavili su opsežan popis grupa na društvenim mrežama, internetskih računa i web stranica na kojima se kontinuirano rutinski provjerava ima li lažnih ili netočnih informacija te ih se prati u stvarnom vremenu.

Pri odabiru izjava/tvrdnji za provjeru traže se odgovori na sljedeća pitanja:

• Je li tvrdnja ukorijenjena u činjenici koja se može provjeriti?
• Čini li se tvrdnja pogrešnom ili zvuči pogrešno?
• Je li tvrdnja značajna za širu javnost?
• Je li vjerojatno da će tvrdnja biti prenijeta i ponovljena od strane drugih?
• Bi li tipična osoba čula ili pročitala tvrdnju i zapitala se: Je li to istina?

Na temelju navedenih faktora odabiru su samo one javne tvrdnje koje se mogu provjeriti, odnosno one koje sadrže određenu tvrdnju, a ne samo nejasnu izjavu. Posebna se pozornost posvećuje tome da nema političke pristranosti ili bilo koje druge vrste pristranosti u smislu odabira informacija za provjeru.

KONTAKTIRANJE IZVORA

Kad god je to moguće i potrebno, konzultira se glavni izvor objavljene javne izjave ili tvrdnje kako bi se saznalo odakle je informacija došla i na kojoj je osnovi nastala. Ako tim ne može utvrditi je li određena javna izjava ili tvrdnja doista iznesena, kontaktirat će se osoba ili entitet koji je iznio tu tvrdnju.

KONTAKTIRANJE ALTERNATIVNIH IZVORA

Ukoliko ih je moguće identificirati, kontaktiraju se i drugi izvori koji argumentirano mogu potvrditi ili opovrgnuti valjanost izvora i informacije.

KONZULTIRANJE SA SLUŽBENIM IZVORIMA

U ovom slučaju službeni i adekvatni izvori su projektni tim prijavitelja i pridružene partnerske organizacije – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) – kao i drugi relevantni izvori na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini nadležni za teme koje se provjeravaju iz područja hrane.

ODREĐIVANJE ISTINITOSTI – u smislu određivanja relativne točnosti javne izjave ili tvrdnje

U projektnom timu novozaposlena osoba ili novinar iz projektnog tima partnerske organizacije (Agroklub d.o.o.) istražuje u suradnji s ostalim članovima ekspertima u projektnom timu (u smislu konzultacija sa stručnjacima) i piše provjeru činjenica. Primjenjujući znanja stečena ili poboljšana edukacijom, dostupnim online alatima (koji će biti ukratko navedeni i obrazloženi u kasnijim odjeljcima), hijerarhijskim postupkom utvrđivanja autentičnosti informacije predlaže ocjenu njezine točnosti. U procesu predlaganja ocjene točnosti daju se odgovori na sljedeća pitanja:

• Tko piše?
• Gdje piše?
• Na koja novinarska pitanja odgovara (tko, što, gdje, kada, zašto, kako)?
• Kakve reference nudi u smislu referenciranja izvora?
• Jesu li multimedijalni zapisi autentični?
• Iščitavaju li se sukobi interesa ili izrazita pristranost?
• Pobuđuje li snažne emocije?
• Koristi li neprimjerene izraze?
• Koristi li neodređene informacije ili generalizacije?
• Što je autorova motivacija?

Projektni tim unutar novouspostavljenoga neovisnog provjeravatelja točnosti činjenica provodi temeljitu provjeru kako bi shvatio je li određena javna izjava ili tvrdnja doista iznesena i u kojem kontekstu. Izvori za provjeru uključuju službene izjave za novinare, videozapise izjava i događaja, službene i provjerene objave u društvenim medijima i drugo. Obvezno se u članku s provjerenim činjenicama navode i poveznice na korištene izvore. U slučaju da je izvor koji se koristi internetska stranica s vijestima, barem još jedan izvor vijesti koristi se za potvrdu.

Kako bi se razotkrila određena potencijalno neistinita ili netočna javna izjava ili tvrdnja, primjenjuje se jedan ili više sljedećih metodoloških postupaka i alata:

• korištenje internetskih alata kao što su Google Reverse Image Search ili InVid za utvrđivanje podrijetla i vjerodostojnosti objavljenih fotografija ili videozapisa te za provjeru jesu li ista slika ili videozapis ranije korišteni u sličnim ili različitim kontekstima;
• pretraživanje interneta pomoću različitih filtara za pretraživanje (datum, vrijeme i slično) u svrhu određivanja podrijetla objava i poruka koje kruže internetom;
• uspostavljanje kontakta s državnim ili lokalnim vlastima ili policijom u slučaju viralnih glasina, osobito onih društveno osjetljivih, kako bi se provjerilo jesu li istinite i u kojoj mjeri;
• pregled originalnog videozapisa ili transkripta kako bi se provjerilo jesu li izjave pripisane određenim javnim osobama izmijenjene, izrezane ili montirane u cilju iskrivljavanja poruke;
• pozivanje na primarne podatke ili službene izvore podataka radi provjere potencijalno pretjeranih tvrdnji o nečijim postignućima ili rezultatima;
• kontaktiranje osobe kojoj se pripisuje naizgled netočna ili neistinita tvrdnja; – konzultacije s renomiranim stručnjacima u situacijama gdje je to potrebno i/li izvedivo.

PISANJE ČLANKA S PROVJERENIM ČINJENICAMA

Nakon što je javna tvrdnja odabrana, istražena i evaluirana, prijavitelj i partneri projekta FoodFacts stavljaju informacije u javnu domenu posredstvom objavljivanja članaka koji su detaljni, a ipak pristupačni čitateljima kroz strukturu, sadržaj, stil i način pisanja. Nastoji se utvrditi i kontekst u kojem je određena tvrdnja iznesena, uz fokus na jednostavnost i jasnoću jezika te pružanje poveznica na informacije koje razotkrivaju tvrdnju, tako da čitatelji mogu i sami provjeriti informacije. Ako su istražene i prikupljene informacije neadekvatne ili nedovoljne, prijavitelji i partneri projekta FoodFacts suzdržavaju se od donošenja konačnoga zaključka o istinitosti i točnosti određene tvrdnje.

UREĐIVANJE TEKSTA ZA OBJAVU I OCJENJIVANJE TVRDNJE

Provjeravatelj činjenica (engl. fact-checker) predaje izvješće/članak s provjerenim činjenicama uredniku redakcije partnera na projektu koji je član projektnog tima. Urednik dodatno provjerava članak prije objave kako bi se izbjegle bilo kakve činjenične ili druge pogreške. U slučaju potrebe urednik vraća provjeravatelju činjenica članak na doradu ili dopunu.

Nakon dodatne provjere i eventualnih korekcija ili dopuna članka s provjerenim činjenicama, urednik, osoba zaposlena za provjeru činjenica te voditelj projekta zajednički još jednom pregledavaju članak i dogovaraju se oko ocjene provjerene javne tvrdnje. Dakle, svaka provjera činjenica prolazi dva dodatna kruga provjere. Mišljenje tima po potrebi se traži posredstvom internih komunikacijskih grupa za razmjenu poruka kako bi se potvrdila ocjena.

AŽURIRANJE I POLITIKA ISPRAVAKA ČLANAKA

Informacije u javnom prostoru često se dinamične, zbog čega se članci koji ih sadrže moraju stalno ažurirati. U okviru projekta FoodFacts vodi se računa o relevantnosti vijesti i po potrebi se ažuriraju članci s provjerenim činjenicama kako bi se čitateljima pružile najnovije i najtočnije informacije. U slučaju nastanka nenamjerne pogreške ona će, nakon njezina uočavanja ili zaprimanja saznanja o njoj, biti ispravljena u što kraćem mogućem roku.

U okviru projekta FoodFacts jasno su uspostavljeni politika i način objave ispravaka. Objava korigiranoga članka, uz novu, ažuriranu i točnu informaciju, sadrži i inicijalno objavljenu javnu tvrdnju koja se provjeravala, kao i originalno objavljenu, prethodnu informaciju nakon inicijalno provedene provjere činjenica. Uvijek kada je to moguće nastoji se da ispravak prenese i isti izvor koji je plasirao informacijski poremećaj (dezinformaciju, misinformaciju, malinformaciju i drugo).

Način prijave ispravaka: Čitatelji su pozvani da se prijavitelju i partnerima projekta FoodFacts, sa zahtjevima za bilo kakve ispravke javljaju posredstvom stavke „Kontakt“ ili „Kontaktirajte nas“ na službenoj mrežnoj stranici projekta. Sva takva komunikacija shvaća se ozbiljno, a relevantnost zahtjeva za ispravkama provjerava u roku od 48 sati.

Kategorije informacijskih poremećaja

Provedbom aktivnosti u okviru projekta FoodFacts obuhvaćene su sljedeće kategorije informacijskih poremećaja:

• dezinformacije, misinformacije, malinformacije (sukladno kategorizaciji iz studije Vijeća Europe iz 2017. kao tri vrste tzv. informacijskog poremećaja);
• nenamjerne pogreške kod izvještavanja, glasine, teorije zavjere, satira, lažne izjave te pristrana i obmanjujuća izvješća (tzv. bliski srodnici lažnih vijesti – prema klasifikaciji Hunta Alcotta i Matthewa Gentzkowa iz 2017. godine).

Sve ostale eventualne kategorije mogu se prikazati u vidu spina, propagandnoga sadržaja, manipulacije i slično.

Sustav označavanja i predstavljanja provjerenih informacija

Na službenoj mrežnoj stranici projekta FoodFacts implementiran je sustav označavanja (kategoriziranja i tagiranja) i predstavljanja provjerenih informacija kako bi korisnici što lakše mogli prepoznati pouzdane izvore .

Sustav označavanja pregledanih i provjerenih informacija jasno je predočen na mrežnoj stranici projekta, kako bi korisnicima bilo olakšano prepoznavanje i razumijevanje označenih informacija. Na taj način je osigurana transparentnost i pouzdanost prikazanih informacija te se povećava povjerenje korisnika u projekt.

Predloženo rješenje predstavljeno je na atraktivan i vizualno privlačan način, a osigurana je informacijsko-komunikacijska pristupačnost pomoću prilagođenoga teksta koji uključuje jednostavnost jezika, izbjegavanje simbola (ukoliko je moguće) i metafora, s ilustracijama (kada je to moguće). Također, kada god je moguće, koriste se uvećani font i izbor boja s izraženim kontrastom. Opis usluga i informacija dizajnirani su tako da sadržaji objavljeni na službenoj mrežnoj stranici projekta nemaju previše treptajućeg sadržaja koji bi mogao izazvati napadaje kod korisnika. Boje su odabrane da pružaju oku ugodan kontrast, odnosno da ne izazivaju napor korisnika koji imaju problema sa vidom.