Izvor: Depositphotos/ufabizphoto

Suzana Jović

“Čarobne” dijete na internetu: Koliko su takvi savjeti opasni?

"Čarobne" dijete, Dezinformacije, Dijete, Društvene mreže, Gubitak kilograma, Nizak kalorijski unos, Nutricionizam, Pretilost

Na udaru smo brojnih vijesti o hrani gdje se naglasak stavlja na mršavljenje. Koliko su takve preporuke opasne, kako prepoznati lažne tvrdnje i gdje pronaći prave informacije, odgovorila je za portal foodfacts.news, stručnjakinja za nutricionizam, prof. dr. sc. Ines Banjari.

U današnje vrijeme društveni mediji i naslovnice raznih portala preplavljene su člancima o dijetama koje obećavaju izvrsne rezultate.

Od octa koji pomaže mršavljenju do raznih čajeva i kapsula koje preko noći donose gubitak kilograma, teme su koje često možemo vidjeti.

Kako u moru informacija prepoznati one prave? Odgovor nam daje prof. dr. sc. Ines Banjari koja se bavi nutricionizmom i znanošću o hrani na Prehrambeno – tehnološkom fakultetu u Osijeku.

Radi se o obmanjujućim natpisima“, počinje profesorica dodajući da je problem viška kilograma vrlo složen i da će to priznati svatko tko se s istim problemom borio ili trenutno bori.

“Čarolija” koja može donijeti zdravstvene posljedice

Kaže da nije realno očekivati da netko tko se pola života bori s viškom, preko noći ili u tjedan dana izgubi pet ili više kilograma.

Dugoročan i značajan gubitak tjelesne mase zahtijeva sveobuhvatan pristup te je uz smanjenje unosa hrane potrebna i redovita fizička aktivnost“, navodi.

Da je rješenje tako jednostavno, kaže, ne bismo imali problem koji imamo danas, a to je 65 posto odraslih osoba u Republici Hrvatskoj s viškom kilograma koji predstavlja sve osim kozmetičkog problema. “Upravo iz tog razloga, provođenje raznih ‘čarobnih’ dijeta može imati i zdravstvene posljedice“, upozorava.

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i je, kaže 

Velike varijacije u krvnom tlaku, promjene razine glukoze što se očituje i na osjećaju gladi, promjene u unosu tekućine koje mogu dovesti do problema s bubrezima, samo su neke od posljedica po zdravlje koje takve dijete mogu izazvati.

Posebno su problematični savjeti gdje se uz dijetu preporučuje i korištenje određenog ‘pomoćnog’ preparata poput čaja, napitka, kapsula i sličnog”, ističe ova stručnjakinja za prehranu.

Prema njenim riječima, tvrdnje koje su temeljene na izjavi jedne osobe ili manje grupe ljudi nisu relevantna informacija, neovisno o tome što ljudi sve navode kako bi ih potkrijepili (primjerice fotografije).

Provjerite izvor informacija 

Izvor odakle neka informacija dolazi, objašnjava, može vam puno reći o istinitosti iste, a za to možete pogledati našu prethodnu objavu.

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i je“, poručuje uz savjet da se uvijek provjeri izvor informacije.

Također dodaje da financijska korist onoga tko objavljuje navedeni “savjet” možda nije na prvu jasna, ali detaljnijim pregledom može se vidjeti da je određeni savjet zapravo promocija za kupovinu određenog proizvoda od koje osoba može ostvariti značajne novčane benefite.

Isto tako ljudi često zaboravljaju da nismo svi isti i da ako se jedna osoba ‘kune’ da je određenom dijetom izgubila puno kilograma, to nije jamstvo da ćete vi postići isti rezultat“, pojašnjava profesorica komentirajući kako razlog leži u našem metabolizmu, eventualno prisutnim zdravstvenim problemima (čak i onima za koje ne znate da ih imate, mogu se ispoljiti za vrijeme prakticiranja ovakve dijete) do individualnih preferencija prema hrani i našeg životnog stila.

Premalo registriranih nutricionista

I dok smo bombardirani nizom “stručnjaka”, premalo je onih koji vam savjetom uistinu mogu pomoći. Kako doznajemo, u Obrtnom registru imamo tek 60-ak nutricionističkih obrta na području Republike Hrvatske.

To definitivno nije dovoljno“, naglašava naša sugovornica dodajući da djelomičan razlog tom malom broju registriranih nutricionista leži i u činjenici što ljudi više vjeruju objavama u medijima za koje smo već rekli da su često neprovjerene i neutemeljene.

Dobra je stvar kaže, da je sve više nutricionista prepoznalo važnost aktivne promocije struke preko društvenih platformi pa ljudi na taj način imaju priliku doći do provjerenih informacija o hrani i prehrani. “No, i dalje je to premali broj s obzirom na količinu dezinformacija kojima smo svakodnevno bombardirani“, konstatira.

Senzacionalistički naslovi praćeni fotografijama koje nerijetko nemaju nikakav doticaj sa samim tekstom jedan su od načina kako ljudi “nasjedaju” na takve medijske objave.

Jedini pravi način da se izborimo protiv dezinformacija o hrani je da naučimo gdje možemo dobiti točne informacije o hrani i prehrani“, zaključuje sveučilišna profesorica.

Komentiraj