Izvor: Suzana Jović

Na Prehrambeno – tehnološkom fakultetu u Osijeku održan je okrugli stol na temu “Mlijeko u svakodnevnoj prehrani” povodom obilježavanja njegovog Svjetskog dana.

Prehrambeno – tehnološki fakultet Osijek u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom organizirao je okrugli stol naziva “Mlijeko u svakodnevnoj prehrani – znanjem do samodostatnosti, konkurentnosti i održivosti u proizvodnji, preradi i potrošnji“ povodom Svjetskog dana mlijeka koji se obilježava 1. lipnja.

Kratka izlaganja održali su panelisti iz područja prehrambene tehnologije, agronomije i nutricionizma i znanosti o hrani.

Cilj je ovog dana, kažu organizatori, različitim aktivnostima širom svijeta isticati važnost mlijeka i mliječnih proizvoda kao globalne hrane, njihovu ulogu u egzistenciji i prehrani ljudi te promicati njihove dobrobiti u svakodnevnoj prehrani.

Kvalitetan proizvod domaćih farmi  

Statističke informacije iznio je prof. dr. sc. Pero Mijić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku koji kaže da se 390 milijuna litara proizvede u Hrvatskoj, pri čemu Slavonija i Baranja zauzimaju oko 60 posto od ukupne proizvodnje.

Proizvodnja je to koja zahtijeva 24 satni nadzor te možda i iz tog razloga opada broj proizvođača, ali se i kod nas pomalo uvodi robotizacija, nova tehnologija koja je već standard u drugim zemljama, a olakšava rad na farmama“, objašnjava osječki profesor.

Napominje kako osim kravljeg, i druge vrste mlijeka poput kozjeg ili ovčjeg obiluju hranjivim nutrijentima koji imaju benefite po naše zdravlje pa ih ne treba zanemariti.

Milna Tudor Kalit, izv. prof. dr. sc. s Agronomskog fakulteta u Zagrebu podsjeća kako svoj život započinjemo mlijekom i tako trebamo nastaviti tijekom cijeloga života te navodi kako osim njega, imamo dosta i autohtonih zaštićenih sireva.

Hrvatska je jako mala zemlja, ali bogata tradicionalnim sirevima koji dobivaju oznake ‘Dokazana kvaliteta’, a u koji se potrošači mogu pouzdati jer je to kvalitetan proizvod domaćih farmi“, poručuje sveučilišna profesorica.

To potvrđuje i Danijela Stručić, dipl. ing. agr., voditeljica Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete ove namirnice pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja kaže da ako kupujemo mlijeko s oznakom hrvatskih farmi, možemo biti sigurni da je proizvedeno u Hrvatskoj. “Samim time dajete prednost domaćim proizvođačima i otkupljivačima čime radite na očuvanju ruralnih krajeva ove naše male zemlje“, poručuje Stručić.

Nakon izlaganja, mogao se kušati sladoled raznih vrsta koji proizvodi PTFOS

Naglašava kako zdravo mlijeko imamo na tržištu i da bi potrošači trebali dati prednost lokalnim proizvođačima.

Najvažniji sastojci osim vode, mliječna su mast, mliječni proteini i šećeri koji su prisutni jedino u njemu i nema ih nigdje drugdje pa je šteta ne konzumirati ga i iskoristiti takve blagodati“, rekla je prof. dr. sc. Rajka Božanić s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, a ujedno i glavna urednica časopisa Mljekarstvo.

Razlika u alergiji i intoleranciji na laktozu 

Dodaje da je odličan izvor kalcija, kao i ostalih minerala i vitamina te da sadrži mliječnu mast koju dosta ljudi izbjegava zbog bojazni od pretilosti, a najprobavljivija je mast animalnog podrijetla i bogata je esencijalnim masnim kiselinama.

Prema njenim riječima, važno je razlikovati alergiju na proteine mlijeka i intoleranciju na laktozu.

Kod alergije nažalost, jedino maslac treba ostaviti dok sve ostalo treba izbaciti od mliječnih proizvoda jer u svakom ima proteina“, govori ona pojašnjavajući da je kod intolerancije jedini proizvod koji se ne može konzumirati mlijeko dok se ostale proizvode može u manjoj ili većoj mjeri.

Alergija, ističe, rijetka je pojava i većina ljudi ne bi trebala izbaciti mliječne proizvode.

Da postoji priča kako mliječna mast podiže “loš kolesterol“ pa se izbjegava, rekla je dr.sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. inž. prehrambene tehnologije iz Kliničkog bolničkog centra Rebro u Zagrebu i glavna urednica časopisa Mlijeko i ja. “Međutim, mi danas znamo da to nije tako“, uvjerava nas navodeći da svakodnevnom konzumacijom preveniramo pretilost, dijabetes, hipertenziju, osteoporozu i druge bolesti.

Naglasila je da je mlijeko i mliječne namirnice kao i sve druge potrebno umjereno konzumirati, odnosno u ovom slučaju unijeti tri serviranja dnevno, te birati domaće, provjerene proizvode jer su zaista kvalitetni.

Jedno serviranje predstavlja 1 šalicu mlijeka od 250 ml, 1 šalicu jogurta od 200 ml, 2 – 3 kriške sira (30-50 g) ili pola šalice (120 g) svježeg sira.

Problem je što ljudi često savjetuju ljude na osnovu vlastitog iskustva, a ne na bazi struke i znanja“, upozorava Angelina Paić, sveučilišna specijalistica nutricionizma.

Neki proizvodi se mogu konzumirati i nakon isteka roka trajanja

Ako nekome nešto smeta, kaže, kao što je primjerice laktoza u mlijeku, ne znači da ga drugi trebaju izbjegavati kao ni koristiti biljna mlijeka poput bademovog ili rižinog kao zamjenu za kravlje jer ona ne sadrže sve tvari koje su nam potrebne.

Isto tako, ako vam smeta mlijeko, ne znači da će i fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta“, objašnjava ova nutricionistica.

Od Martine Pavlić, mag. nutr. iz Centra za sigurnost hrane HAPIH-a saznajemo da potrošače najčešće zbunjuju natpisi na deklaraciji  »upotrijebiti do« i »najbolje upotrijebiti do«.

Otkriva da su neki proizvodi, poput sirnih namaza, kefira ili voćnih jogurta najčešće pogodni za konzumaciju i nakon natpisa “najbolje upotrijebiti do”, ali samo ukoliko nisu promijenili senzorska svojstva, odnosno izgled, miris i okus.

Mlijeko s isteklim rokom trajanja šalje se ponovno na pasterizaciju i vraća na tržište?

Kod svježeg mlijeka koje nije trajno kao i svježih sireva, odnosno svih namirnica koje sadrže velike količine vode, treba se držati zadanog roka na deklaraciji“, zaključuje Pavlić.

Također jedna od panelista, Darija Kostelić Kuhar, ravnateljica Belje plus d.o.o rekla je da je Belje najveći proizvođač mlijeka u Hrvatskoj te da izreka od polja od stola kod njih zaista vrijedi. “Mi se toga pridržavamo“, poručuje.

Nakon izlaganja, panelisti kao i svi gosti imali su priliku uživati u slanim i slatkim delicijama što možete vidjeti i na fotografijama ispod teksta.

Komentiraj