Izvor: Depositphotos/Valerii_Honcharuk

Samoprozvani stručnjaci koji se na društvenim mrežama deklariraju kao certificirani treneri ili certificirani nutricionisti nisu stručne osobe kojima bi trebali vjerovati kada su u pitanju objave i savjeti o hrani i prehrani, poručuje prof. dr. sc. Ines Banjari.

Nemoguće je danas zamisliti život bez medija, oni su dio svakodnevnice, a poruke koje se šalju preko njih značajno utječu na donošenje odluke o kupnji.

Zbog velike izloženosti, a samim time i velikoj količini informacija, važno je biti medijski pismen.

Postavlja se pitanje kako se boriti protiv potencijalno negativnog utjecaja televizije i društvenih mreža koja u većem obujmu promoviraju nepravilnu prehranu kroz rafinirane proizvode s visokim sadržajem šećera i/ili masti i tako utječu i na stvaranje prehrambenih navika.

Mlađe generacije se u preko 90 posto slučajeva oslanjaju na elektroničke medije odnosno Internet i društvene mreže kada se informiraju o hrani, prehrani, vježbanju i zdravlju“, kaže prof. dr. sc. Ines Banjari s osječkog Prehrambeno – tehnološkog fakulteta.

Certificirani nutricionisti nisu stručne osobe

Kako navodi, dobra stvar je sloboda govora, no s druge strane, nema apsolutno nikakve kontrole u kontekstu toga tko objavljuje određene informacije odnosno osobe koje objavljuju dezinformacije vrlo rijetko snose posljedice za svoje postupke.

Dodaje da se danas gotovo svatko tko jede smatra prozvanim i kompetentnim da daje savjete u pogledu hrane i prehrane, ali čemu onda služe stručnjaci u tom području?

Ako pogledate društvene mreže, ističe, udio osoba koje jasno navedu svoje obrazovanje je manji od 10 posto.

“Tečaj ne može biti zamjena za fakultetsko obrazovanje već samo nadopuna primarnoj kvalifikaciji“, poručuje ova stručnjakinja za hranu i prehranu.

Prema njenim riječima, jednako kako se netko tko je diplomirao nutricionizam neće upustiti u davanje savjeta o šišanju ili promjeni ulja u automobilu, tako bi trebali postupati i ljudi koji su završili tečaj za nutricionizam.

Samoprozvani stručnjaci koji se na društvenim mrežama deklariraju kao certificirani treneri ili certificirani nutricionisti nisu stručne osobe kojima bi trebali vjerovati kada su u pitanju objave i savjeti o hrani i prehrani“, zaključuje sveučilišna profesorica.

Reklame imaju najveći utjecaj na djecu

Iz nutricionističkog savjetovališta Victualis, mag.nutr. Eleonora Jažić mišljenja je da unazad nekoliko godina postoji pozitivan pomak u povećanju medijskog sadržaja koji promiče zdravije prehrambene navike kroz različite edukativne kampanje, emisije i reklame, no još uvijek ima puno prostora za napredak.

Znanstveno je dokazano da mediji imaju značajan utjecaj na razvoj prehrambenih navika kod ljudi, osobito kod djece“, kaže Jažić.

Dodaje da su ona često izložena reklamama koje promoviraju visokoenergetske i nutritivno siromašne proizvode i da su osmišljene upravo na način da ih privuku korištenjem jarkih boja, omiljenih likova i animacija.

Kako pojašnjava, djeca izložena takvim reklamama češće traže i konzumiraju hranu siromašnu hranjivim tvarima, a bogatu rafiniranim ugljikohidratima. “Posljedice takve izloženosti povećan su rizik od pretilosti i povezanih bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti te psihosocijalne poteškoće“, navodi ova nutricionistica.

Razvoj dobrih prehrambenih navika, tvrdi, u ranoj dobi je od iznimne važnosti jer se one često prenose u odraslu dob.

Djeca ne prepoznaju manipulativne tehnike u reklamama i nisu svjesna negativnih posljedica konzumacije takvih proizvoda.

Čim prijeđu određenu dob prestaju gledati dječje programe, prelaze na one namijenjene odraslima i tada su izloženi raznoraznim reklamama. “Stoga je vrlo važno ograničiti im boravak pred ekranima i pratiti što gledaju, kao i razvijati medijsku pismenost i kritičko mišljenje kod djece te ih educirati o pravilnoj prehrani“, poručuje osječka nutricionistica.

Komentiraj