Koliko je važno raditi na podizanju medijske pismenosti ilustrira i podatak iz 2019. koji otkriva da čak 60 posto korisnika dijeli vijesti na društvenim mrežama bez da ih prethodno pročita, ističe Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu.
Prema istraživanju Europskog parlamenta, djecu i mlade već četvrtu godinu zaredom najviše zabrinjava utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje te online nasilje, dok s druge strane opća populacija kao najveće prijetnje ističe krađu osobnih podataka, nasilne sadržaje i prekomjerno korištenje interneta, rečeno je na javnom saslušanju održanom od strane Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta.
Unaprjeđenje medijske pismenosti u digitalnom dobu tema je ovog saslušanja na kojemu je europska zastupnica Sunčana Glavak istaknula da to mora biti dio svih europskih politika, a osvrnula se i na 8. Dane medijske pismenosti koji upravo traju u Hrvatskoj.
“Ovogodišnja tema usmjerena je na borbu protiv dezinformacija“, otkrila je eurozastupnica dodavši kako medijska pismenost mora postati prioritet, ne samo među mladima već i među generacijama zrelije dobi.
Instagram je prvi izbor informiranja mladim Hrvatima
Kako saznajemo, najnovije istraživanje Europskog parlamenta provedeno među mladima od 16 do 30 godina u državama članicama Europske unije (EU) pokazuje da čak 76 posto ispitanika vjeruje da je tijekom posljednjih sedam dana bilo suočeno s dezinformacijama i lažnim vijestima, dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 67 posto.
Iz rezultata ankete je također vidljivo da se mladi Hrvati u velikoj mjeri oslanjaju na društvene mreže radi informiranja. Facebook se ističe kao najčešće korištena platforma za njih 54 posto što znatno odudara od prosjeka na razini EU gdje je tek 27 posto mladih odabralo tu društvenu mrežu, dok je Instagram prvi izbor za njih čak 47 posto.
Veća izloženost dezinformacijama posljedično može dovesti do oblikovanja javnog mišljenja na temelju neprovjerenih činjenica, naglasila je Glavak
S druge strane, među tradicionalnim medijima 40 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi televiziju kao relevantan kanal, dok internetski portali dosežu udio od 32 posto. “Koliko je važno raditi na podizanju medijske pismenosti ilustrira i podatak iz 2019. koji otkriva da čak 60 posto korisnika dijeli vijesti na društvenim mrežama bez da ih prethodno pročita“, naglasila je Glavak.
Sveprisutnost medija i digitalnih tehnologija, napomenula je, u suvremenom životu omogućuje jednostavniji pristup informacijama, ali istovremeno povećava rizik od izloženosti dezinformacijama i manipulativnim sadržajima što posljedično može dovesti do oblikovanja javnog mišljenja na temelju neprovjerenih činjenica.
Važna je neovisnost medija
Prema njenim riječima, regulatorni okvir od iznimne je važnosti, stoga se na području EU od 2024. primjenjuje Akt o digitalnim uslugama kojim se nastoji stvoriti sigurnije internetsko okruženje.
Međutim, jednako je ključno i kontinuirano obrazovanje građana, jačanje medijskog pluralizma te promicanje neovisnog novinarstva. “Važan korak u tom smjeru je ulaganje u edukaciju novinara i njihovu ulogu u okruženju postojećih informacijskih poremećaja“, istaknula je dodajući da su mediji dio rješenja, ali i žrtve tog okruženja te da je zato njihova neovisnost važna.
Kaže, uz to je potrebno stvoriti medijski program znanja koji će unaprijediti medijsku pismenost pomažući mladima da, usprkos svakodnevnom obilju novih informacija, bolje razumiju digitalne sadržaje te racionalno koriste dostupne podatke.
Ines Banjari: Neprovjerene informacije o prehrani mogu imati ozbiljne posljedice po džep i zdravlje
“Medijska pismenost u fokus mora staviti jačanje medijskih i informacijskih kompetencija jer dezinformiranje je oblik invazije na digitalni prostor i nije kratkoročna prijetnja“, upozorila je ova europska zastupnica.
