Izvor: Maja Celing Celić

Društvenom mrežom Facebook i pojedinim portalima šire se informacije da su uzgoj i prerada koprive, kao i pojedinih biljaka zabranjeni u Europskoj uniji. Provjerili smo istinitost tih tvrdnji.

Jesu li uzgoj i prerada koprive kao i njezino korištenje kao sastojka u prehrambenim proizvodima, zabranjeni u Europskoj uniji?

Naime, društvenom mrežom Facebook počele su se širiti tvrdnje o zabrani koprive i nekih drugih vrsta bilja u EU.

Facebook stranica Baltazar koja broji 76.000 pratitelja objavila je informaciju da je Hrvatska ulaskom u EU pristala da joj se zabrani upotreba koprive prema europskim zakonima, ali da su zabranjene i druge biljke smatrane prirodnim lijekovima, a to su: bršljan, gavez, glog, hrast, imela, kantarion, medvjeđe grožđe, mlečnika, orahov list, pelin, podbijel, rastavić, rusa, sena, velerijana i mnoge druge.

U nastavku teksta navodi se da je “najveći grijeh koprive što je besplatna i svima dostupna te da je jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu” što je prenijela i web stranica epoha.com.hr.

“Europska unija neumoljiva je prema narodnim mudrostima. Tako je Francuska zabranila ne samo uzgoj i preradu, nego i širenje znanja o koprivi putem javnih nastupa“, stoji u objavi portala.

Pravilnik o tvarima koje se mogu dodavati hrani

Dodaju da su ulaskom u EU zemlje članice pristale zabraniti ljekovito bilje. Poslali smo upite navedenom portalu i FB stranici tražeći izvore koji potkrjepljuju navedeno, ali odgovore nismo dobili. Web stranica je i izbrisala članak nakon našeg upita.

Je li istina da je kopriva zabranjena u EU, upitali smo naše Ministarstvo zdravstva. 

“Nemamo informacija da je kopriva zabranjena ni u jednoj državi članici EU niti postoje inicijative da se navedena biljna vrsta zabrani na razini EU kao sastojak hrane ili dodataka prehrani“, odgovor je na naš upit o statusu koprive.

Ipak, točno je da su neke biljke s navedenog popisa zabranjene. Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno, definirana je njihova upotreba ili zabrana.

Spomenutim Pravilnikom koji datira iz 2013. godine, propisana su ograničenja biljaka u njihovim dozama i ponekad nisu preporučene za određene skupine bolesnika, a najčešće ni za trudnice, malu djecu i dojilje iz razloga što nema dovoljno podataka o mogućem negativnom djelovanju.

Nisu zabranjene za upotrebu u hrani i pićima, ali se kod njihove konzumacije preporučuje oprez.

I velika i mala kopriva dozvoljene su biljke 

Od nabrojanih vrsta dozvoljene su: bijeli i crveni glog (Crataegus), bijela imela (Viscum album), medvjetka ili medvjeđe grožđe (Arctostaphylos uva-ursi), rastavić ili poljska preslica (Equisetum arvense), indijska i tinevelška sena (Cassia angustifolia) te valerijana ili odoljen (Valeriana officinalis).

Kod pripravaka od navedenog bilja proizvođač se mora pridržavati maksimalno dozvoljenog udjela pojedine biljke u hrani i/ili dodatku prehrani te postoje naznake koliko dugo se smiju koristiti, kome se ne preporučuje i slično.

Kod gloga se primjerice ne preporučuje uzimanje duže od četiri mjeseca u kontinuitetu, dok bijelu imelu ne bi trebale uzimati osobe oboljele od tuberkuloze, trudnice, dojilje i djeca.

Također, kod svih navedenih biljnih vrsta potrebna je pauza nakon uzastopnog korištenja koje je trajalo određeno vrijeme (pauzu treba napraviti minimalno 2 tjedna, a u nekim slučajevima i dulje).

Kopriva – velika i mala (Urtica dioica i Urtica urensdozvoljena je biljka, ali se i kod nje preporučuje oprez prilikom unosa. Ne preporučuje se korištenje duže od četiri tjedna u kontinuitetu.

Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije konzumacije posavjetovati s liječnikom, a trudnicama i dojiljama se ne preporučuje.

Kao i kopriva, i pelin je također dozvoljena biljka.

Zaista zabranjene Pravilnikom

Među onima koji su zaista zabranjene u dodavanju hrani i korištenju u proizvodnji hrane su bršljan (Hedera helix), gavez (Symphytum officinale), kantarion (Hypericum perforatum), mlječika (Euphorbia amygdaloides), podbjel (Tussilago farfara) i rosopas ili rusa (Chelidonium mayus).

Hrast i list oraha nisu na tom popisu, što znači da ne postoje dokazi o njihovoj zabrani.

“Ograničenje u prehrambenim proizvodima može se odnositi na navode koji se koriste u komercijalnoj komunikaciji prehrambenih proizvoda prema krajnjem potrošaču“, navode iz Ministarstva.

Dodaju da se prema čl. 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani kao i prema čl. 6. Pravilnika o dodacima prehrani ne smiju pripisivati svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućivati na takva svojstva.

“Proizvodi kojima se pripisuju navedena svojstva obuhvaćena su definicijom lijeka te stoga podliježu zahtjevima iz propisa o lijekovima“, naglašavaju.

Kopriva i “širenje znanja” o njoj nisu zabranjeni u Francuskoj

Tvrdnje da je Francuska zabranila uzgoj i preradu koprive istraživao je i Fake News Tragač, portal posvećen borbi protiv dezinformacija koji je kontaktirao njihovo Ministarstvo poljoprivrede i hrane.

“U Francuskoj su dozvoljeni uzgoj koprive, proizvodnja ekstrakata i prodaja za biostimulaciju i fitosanitarne svrhe“, odgovor je Ministarstva na njihov upit.

Iz njihovog Pravilnika je također razvidno da je kopriva dozvoljen sastojak dodataka prehrani u Francuskoj.

Portal Fake News Tragač navodi da nije prvi put da se to pitanje poteže, posebno vezano uz dijeljenje recepata za gnojivo od koprive. Tako je tada Ministarstvo na upit senatora odgovorilo “da se zabrana ne odnosi na krajnje korisnike koji sami za sebe proizvode gnojivo od koprive te ga je moguće pripremati i koristiti, ali prema specifikacijama koje je odredilo Ministarstvo“.

Na kraju možemo zaključiti da koprivu možemo brati i konzumirati, ali uz mjere opreza, prema uputama Pravilnika.